Intervju - Zlatko Hadzidedic

Author: za BH Dani - Senad Pecanin
Uploaded: Friday, 25 July, 2003

In an eloquent and wide-ranging interview with the editor of Dani (Sarajevo), political analyst Zlatko Hadzidedic discusses such issues as sovereignty, civil society and the national question in B-H, 'multi-culturalism', the role of the OHR, and how Dayton might be transcended

Pecanin:
Gospodine Hadzidedicu, nedavno smo zajedno prisustvovali raspravama o univerzitetu, kulturi, ekonomiji i politici odrzanim u Sarajevu u organizaciji Centra za multidisciplinarne studije i Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu. Na tim panelima ucestvovalo je cetrdesetak visokoobrazovanih mladih ljudi, te rektor sarajevskog univerziteta i nekoliko profesora. Porazna impresija koju nosim sa tih rasprava jest da je taj sastav ucesnika puno kompetentnije raspravljao o problemima u ovim oblastima nego sto to cine ministri u vladama i poslanici u parlamentima. Dijelite li moj utisak?
Hadzidedic:
Da, ali ne mislim da je porazno sto takav - po svemu reprezentativni - skup kompetentnije raspravlja o navedenim problemima nego sto to cine sadasnji ministri i poslanici. Zapravo, samo postojanje izvjesnog broja mladih i kompetentnih ljudi u BiH prije predstavlja razlog za optimizam. Ono sto bi bilo porazno je da ti kompetentni mladi ljudi ne dobiju sansu da u blizoj buducnosti raspravljaju o istim ili drugim problemima sa pozicija ministara u vladi ili poslanika u parlamentu. A jos poraznije bi bilo da obrazovni sistem ne bude uskladen sa standardima koje promoviraju ovi mladi ljudi, nego da ostane na nivou standarda koje, u skladu sa vlastitim nivoom, promovira vecina sadasnjih vrsilaca funkcija ministara i poslanika.

Pecanin:
Kakve su mogucnosti takozvanog «civilnog sektora» u Bosni i Hercegovini? Moze li se napraviti radikalniji iskorak iz agonije ovog drustva ukoliko citavi segmenti drustva - obrazovani, mladi, sposobni - odbijaju da se aktivno ukljuce u politiku?

Hadzidedic:
Mislim da je kljucni problem za funkcioniranje ovog drustva - ukoliko bh. drustvo uopce postoji kao jedinstveno drustvo - nepostojanje razvijene kulture udruzivanja na osnovi racionalno definiranih individualnih interesa. Umjesto toga - a takva kultura predstavlja osnovu onoga sto nazivamo gradanskim drustvom - ovdje imamo kulturu udruzivanja i organiziranja na osnovi automatski pripisanih interesa, definiranih u skladu sa - vrlo cesto takoder automatski pripisanom a ne individualno deklariranom - pripadnoscu jednoj od tri etno-religijske grupe, koje su u Ustavu oznacene kao «konstitutivni narodi». Ukoliko je kljuc za ostvarenje pojedinacnog interesa i drustvenu promociju u pukoj pripadnosti unaprijed propisanom kolektivitetu koji ima unaprijed propisan interes, ne treba se cuditi da oni koji teze individualnoj afirmaciji - a to su pretezno mladi, obrazovani i sposobni - odbijaju da se ukljuce u politiku koja je zasnovana na negiranju samog koncepta individue i koja apsolutizira pripadnost kolektivitetu kao jedinu i konacnu vrijednost. Dakle, ne moze se ni govoriti o «civilnom sektoru», kada u Ustavu, a samim tim i u drustvenoj realnosti, nema mjesta za gradane, nego samo za «konstitutivne narode». U tom smislu, i u politici i citavom drustvu, postoji samo «etnicki sektor».

Pecanin:
U jednom Vasem tekstu govorite o pitanju da li bh. drustvo postoji kao cjelina ili je nepovratno podijeljeno na tri zasebne, etno-religijske cjeline. Kakav je Vas odgovor na ovo pitanje?

Hadzidedic:
Moderno drustvo konstituiraju gradani-pojedinci sa jednakim drustvenim statusom, dok se predmoderno drustvo u principu sastoji od drustvenih klasa sa nejednakim drustvenim statusom. Nase drustvo, prema vazecem Ustavu, konstituiraju «konstitutivni narodi», dok gradana tu uopce nema. To znaci da ovi «konstitutivni narodi» unutar datog ustavnog okvira prakticno funkcioniraju kao tri paralelna, etnicki definirana, zasebna drustva. S obzirom na cinjenicu da Ustav ne poznaje i ne priznaje bosanskohercegovacke gradane, nego samo Bosnjake, Srbe i Hrvate, bh. Ustav je najefikasnije sredstvo za razbijanje bh. drustva na tri zasebne - bosnjacke, srpske i hrvatske - drustvene cjeline. Proces dezintegracije nije nepovratan, naravno, pod uslovom da se ovaj dezintegrativni ustavni okvir pod hitno radikalno izmijeni, tako da i bh. drustvo bude definirano kao i druga moderna drustva, kao drustvo koje konstituiraju gradani, drustvo koje je u posjedu nedjeljivog drzavnog suvereniteta. U sadasnjem Ustavu, suverenitet je podijeljen i prenesen na «konstitutivne narode» (iako politicka i pravna teorija kazu da je suverenitet nedjeljiv i neprenosiv), koji posve logicno teze, i ispunjavaju vecinu prakticnih uslova (ukljucujuci i zasebne teritorije sa vlastitom administracijom), da i sami postanu suvereni i stvore vlastite, zasebne drzave. Mislim da je krajnje vrijeme da se javno progovori o stvarnim implikacijama dejtonskog Ustava za suverenitet i integritet BiH.

Pecanin:
Znam da se velikom broju antinacionalista, istaknutih pobornika gradanskog drustva, pomalo vec gadi koristenje mantre o bh. multikulturalnosti, koje stranci koji nas kao demokratiziraju tako rado ponavljaju, a u sustini je apsolutno ne poznaju. Znam da imate zanimljiv stav o «multikulturalnosti», te Vas molim da ga sada izlozite.

Hadzidedic:
Koncept multikulturalnosti podrazumijeva zasebnu, paralelnu egzistenciju razlicitih «kulturnih grupa» unutar istog politickog prostora, definiranog kao nacija-drzava, odnosno drzava-nacija. «Multikulturalizam» je termin koji implicira medusobnu inkompatibilnost razlicitih «kultura» unutar jedne drzave-nacije, pri cemu «kultura» zapravo predstavlja eufemizam za rasnu odn. rasno-religijsku pripadnost. Razlicite rase i religije su unutar «multikulturnog» diskursa a priori, doktrinarno definirane kao inkompatibilne (bez obzira koliko kompatibilne mogu biti u drustvenoj praksi), te je stoga uspostavljanje «multikulturalizma» na drustvenom planu definirano kao preduslov njihove mirne koegzistencije. U nekadasnjem, otvoreno rasistickom diskursu, takvo drustveno uredenje - utemeljeno na ideji o inkompatibilnosti razlicitih rasa, kultura i religija i neophodnosti njihovog fizickog razdvajanja - nazivano je sada vec krajnje diskreditiranim terminom «aparthejd». Iako «multikulturalizam», za razliku od «aparthejda», ne podrazumijeva prisilno razdvajanje razlicitih grupa, ipak je u njegovom temelju ugradena pretpostavka o nemogucnosti njihove komunikacije i neophodnosti njihove medusobne izolacije. Ocigledno je da takav model ne korespondira sa jedinstvenim kulturnim modelom, modelom zajednickog zivljenja kakav smo imali u BiH do 1992. Taj model je u ratnom i postratnom periodu znatno narusen, te je doslo do prisilnog, teritorijalno-administrativnog razdvajanja etno-religijskih identiteta. Medutim, takvo prisilno razdvajanje - sto je ocito varijanta klasicnog aparthejda - posve je u skladu sa konceptom «multikulturalizma», koji a priori definira ove identitete kao kulturno inkompatiblne, uprkos cinjenici da su stoljecima dijelili jedinstvenu kulturu, kulturu koja je imala kapacitet da inkorporira najrazlicitije kulturne uticaje i ucini ih medusobno kompatibilnim. Dakle, doktrina «multikulturalizma» zahtijevala je da ovi identiteti budu prvo prisilno razdvojeni a zatim mehanicki poredani jedan pored drugog, bez obzira na cinjenicu da su oni u visestoljetnoj praksi demonstrirali ne samo medusobnu kompatibilnost, nego i sposobnost uzajamnog kreativnog prozimanja. S obzirom na cijenu u ljudskim zivotima i materijalnim razaranjima koje je bh. drustvo moralo da plati da bi ovaj proces prisilnog razdvajanja i izolacije bio dovrsen, tesko da bi to mogao biti ideal kome bi bilo koje drustvo trebalo da tezi.

Pecanin:
U aktuelnim osudama vladavine OHR-ovskog maharadze, skoro je potpuno zanemarena jedna, po meni pogubna, posljedica njegovog vladanja: potpuno obesmisljavanje svakog opozicionog, javnog, medijskog, gradanskog angazmana na razoblicavanju katastrofalnog modela aktuelne vlasti. Slazete li se

Back To News Index
home | about us | publications | news | contact | bosnia | search | bosnia report | credits
bosnia report
Bosnia Report is a bi-monthly magazine which publishes articles and other information about Bosnia-Herzegovina and related issues. Use the links below to access the current issue or archives.

current
archive

Search our archives: